GRAD POŽEGA – Među 10 gradova koji bilježe najveći rast izdvajanja za civilnu zaštitu na godišnjoj razini
POŽEGA – Iako neophodna, izdvajanja gradova za civilnu zaštitu sve do lani nisu bila značajna niti je shvaćena potreba njihova ustrojavanja.
Prema istraživanju portala Gradonačelnik.hr najveći rast izdvojenih sredstava za civilnu zaštitu u proračunu za 2019. u odnosu na 2018. godinu imao je, gledano u postocima, Grad Jastrebarsko, a slijede gradovi Duga Resa, Makarska, Slunj, Kastav, Krk, Stari Grad, Đakovo, Ivanec i Novska. U apsolutnom iznosu predvode gradovi Makarska, Otočac, Duga Resa, Ivanec, Jastrebarsko, Krk, Kastav, Slunj, Požega i Đakovo. Najveći udjel izdvojenih sredstava imali su gradovi Otočac, Hrvatska Kostajnica, Duga Resa, Makarska, Kutjevo, Ivanec, Slatina, Slunj, Rovinj i Ludbreg, a u odnosu na broj stanovnika vodeći su gradovi Hrvatska Kostajnica, Otočac, Makarska, Duga Resa, Rovinj, Slunj, Kutjevo, Slatina, Ivanec i Vrlika. Analiza je to temeljena na posljednjim dostupnim konsolidiranim proračunima Ministarstva financija za 2019. godinu.
Iako neophodna, izdvajanja gradova za civilnu zaštitu sve do lani nisu bila značajna niti je shvaćena potreba njihova ustrojavanja. Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva financija i konsolidiranih proračuna vidljivo je da je većina gradova u 2019. godini za civilnu zaštitu izdvajala manje od jedan posto proračuna, isto kao i u 2018. godini, a tek su ih korona i potresi koji su nas zadesili prošle godine nagnali na značajnije povećanje izdvajanja.
Operativne snage sustava civilne zaštite na području gradova su stožeri, operativne snage vatrogastva, Crvenog križa, HGSS-a, udruge, koordinatori, postrojbe, povjerenici. Ustroj Civilne zaštite u svim je gradovima s redovitim aktivnostima krenuo lani u ožujku. Na njihovo čelo postavljeni su gradonačelnici ili njihovi zamjenici, u rad su bili uključeni svi dionici bitni za normalno funkcioniranje u izvanrednim okolnostima uslijed korone, sjednice su se svaki dan održavale i zajednički donosile odluke. Kasnije je aktivnost slabila, ali je zato pripremljenost dobro došla nakon potresa, a opet u cilju pravovremene informiranosti, organiziranosti i djelovanja.
U apsolutnim brojkama najveći rast izdvojenih proračunskih sredstava za civilnu zaštitu na godišnjoj razini imao je Grad Makarska – 360,8 tisuća kuna više, Otočac 185,9 tisuća više, Duga Resa 119,7 tisuća više, Ivanec 32,6 tisuće, Jastrebarsko 30.000, Krk 27,5 tisuća, Kastav 23,2 tisuće, Slunj 21,8 tisuća, Požega 19,3 tisuće i Đakovo koje je preklani izdvojilo 9,1 tisuću kuna više za civilnu zaštitu nego u 2018. godini.
Kada je riječ o Gradu Požegi, sredstva izdvojena za Civilnu zaštitu su se koristila strogo namjenski za izrade Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća, Plana djelovanja području prirodnih nepogoda, pomoći pri nabavci opreme udrugama koje su od značaja za sustav CZ-a na području Grada Požege (Ronilački klub i HGSS), za opremanje stožera CZ-a i pripadnika postrojbi opće namjene. Grad Požega sukladno svojim mogućnostima kontinuirano ulaže u sustav Civilna zaštite i sve pripadnike sustava, putem nabavke potrebne opreme i osposobljavanja pripadnika postrojbi CZ-a i Stožera CZ-a Grada Požege.
IZVOR: pozega.hr