POŽEGA – U razdoblju od 2017. do 2019. hrvatske su županije ugovorile EU projekata u iznosu od 61,2 milijarde kuna (8,24 milijarde eura), odnosno približno 77 posto iznosa koji je u financijskom razdoblju 2014. – 2020. na raspolaganju Hrvatskoj iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Zbog projekta Slavonija, Baranja, Srijem velik skok u povlačenju sredstava imalo je i pet slavonskih županija, a u odnosu na njihov BDP, najviše su ugovorile Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija, piše Župan.hr.

Po ukupnom iznosu prednjači Grad Zagreb (14,4 milijarde kuna), ali kada se ti podaci stave u kontekst veličine i strukture gospodarstva te broja stanovnika, rezultati su posve drugačiji, a prezentirani su u najnovijoj analizi Hrvatske gospodarske komore Županije i fondovi EU – pregled i usporedba ugovorenih sredstava. U odnosu na BDP i po stanovniku najviše je povukla Dubrovačko-neretvanska županija. Zbog projekta Slavonija, Baranja, Srijem velik skok u povlačenju sredstava imalo je i pet slavonskih županija.

“Bolju informaciju o snazi distribucije ugovorenih sredstava daju podaci po stanovniku pojedine županije. Što je ugovoreni iznos po stanovniku veći, za očekivati je da je i utjecaj projekata na stanovništvo i gospodarstvo veći, odnosno pozicija županije je bolja. Tu ljestvicu predvodi Dubrovačko-neretvanska županija s ugovorenih 43.279 kuna po stanovniku, a na drugom je mjestu Ličko-senjska, koja ima najmanji broj stanovnika među županijama pa je i s gotovo najmanjim iznosom ugovorenih sredstava dosegnula iznos od 26.933 kune po stanovniku. Na 4., 5. i 6. mjestu su tri slavonske županije, što znači da je na tom prostoru ugovaranje EU projekata znatno iznad razine prosjeka Hrvatske, odnosno upućuje na uspješnu provedbu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem”, istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Zanimljivo je da su slavonske županije bile vrlo uspješne po relativnim pokazateljima vrijednosti ugovorenih sredstava iz fondova EU u odnosu na ostatak zemlje. To se u najvećoj mjeri može pripisati provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem čiji je cilj osigurati povlačenje 2,5 milijardi eura (oko 18,8 milijardi kuna) iz fondova EU, isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Do kraja 2019. godine, od toga je iznosa ukupno ugovoreno oko 11,5 milijardi kuna, odnosno oko 60 posto planiranog iznosa. Točnije, pet slavonskih županija, čiji BDP čini oko 11,5 posto nacionalnog BDP-a, u posljednje je tri godine ugovorilo 18,8 posto ukupno ugovorenih sredstava EU fondova na nacionalnoj razini, odnosno ta su sredstva činila 27,5 posto njihova BDP-a u 2017. godini, dok su na nacionalnoj razini činila 16,7 posto BDP-a.

Iznos ugovorenih EU sredstava od 2017. do 2019. slavonskih županija u odnosu na njihov BDP u 2017. (u%)

Iz toga proizlazi zaključak o snažnijem utjecaju korištenja fondova EU na kretanje BDP-a Slavonije, što je vrlo važna činjenica s obzirom na to da se radi o gospodarski najnerazvijenijoj regiji Hrvatske. U odnosu na BDP najviše su ugovorile Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija.

IZVOR: zupan.hr