PLETERNICA – Dan otvorenih vrata EU projekata obilježen je u Pleternici, gradu koji je i na nacionalnoj razini svijetli primjer osmišljavanja, kreiranja i pripremanja projekata koji su lako čitljivi i prepoznatljivi europskoj administraciji. Potvrđuju to i višemilijunski iznosi bespovratnih sredstava u projektima koji su ovom prilikom još jednom prezentirani. Gradonačelnica Jozić pri tom je “bez dlake na jeziku” pojasnila kako je vrijedan EU projekt zaista vrijedan i nikad ne pada s neba, ma što o tome poneki mislili.

Direktorica Poduzetničkog centra Pleternica Marija Šarić uvodno je izložila projekte na području grada Pleternice koji su u različitim fazama realizacije – od aglomeracije vrijedne 230 milijuna kuna, projekta „Kulturna ruta bećarca i gange” vrijednog 17,3 milijuna kuna, Interpretacijskog centra “Terra panonica” koji je vrijedan 24,7 milijuna kuna, pa sve do E-inkubatora i njegove vrijednosti od 8,3 milijuna kuna, te funkcionalnog Reciklažnog dvorišta i ulaganja u taj projekt u iznosu od 2,4 milijuna kuna. Naglasila je direktorica Šarić i provedbu projekta “Zaželi i ostvari” vrijednog 3 milijuna kuna, “Zaželi, ostvari, djeluj” 4 milijuna kuna i još nekoliko ne manje važnih projekata.

“Kada se osnivala Europska unija, tada se nije razmišljalo kakva će ona biti danas, ali se te 1950. godine znalo da će proces integracije trajati jako dugo i da se to neće riješiti u deset godina. Mi nakon 69 godina živimo u Europskoj zajednici, zajedno sa drugih 27 članica EU, vrlo brzo 26, koji zajedno razvijaju svoje gospodarstvo, a čuvaju i mir na razini Europe – u uvodu je između ostalog rekla gradonačelnica Jozić , dodajući kako se još uvijek vrte brojne neutemeljene kritike vezane uz članstvo u Europskoj uniji te benefitima koji iz tog proizlaze.

“Želim te osvrnuti na priče, koje često možemo čuti, u našem gradu i našim kafićima, uostalom i u našim medijima, gdje se zna reći da ćemo izgubiti svoj identitet, da Hrvatska neće više biti Hrvatska. To želim malo pojasniti i pitati, je li Francuska izgubila svoj identitet – nije, je li Češka izgubila svoj identitet koja je po veličini bliska Hrvatskoj – nije, nije niti Njemačka i druge zemlje – sve one imaju svoj identitet i svjetonazore koje provode. Još jedna stvar koja nam se u medijima često zna vrtjeti i vrti se od ulaska u EU je ta da su uplate Hrvatske u proračun EU veće od onih sredstava koje mi povlačimo nazad. To jednostavno nije točno! Često nam znaju reći i da ne povlačimo, ne ugovaramo, a ja onda mogu pitati svih ovih 350 milijuna kuna projekata na području grada Pleternice, jesu li to sredstva koja dokazuju da se novci povlače ili ne. Ima toga što još možemo čuti po našim kafićima, trgovinama, ulicama, da su svi ti projekti Pleternici pali s neba. Netko je valjda zavrtio kartu Hrvatske, stavio prst na Pleternicu i rekao – to ide u Pleternicu. Niti to nije istina. Prava je istina da u pripremi i provedbi projekata sudjeluju vaši i naši sugrađani koji kreiraju te projekte i osmišljavaju ih, i to sve u skladu sa Strategijom razvoja grada Pleternice i isto tako sa Strategijom Požeško-slavonske županije. U konačnici mi smo naslonjeni na sve strateške dokumente Republike Hrvatske – rekla je gradonačelnica Jozić. Tim stručnih ljudi u Gradskoj upravi i Poduzetničkom centru neumorno rade, ali i vrlo precizno jer prostora za greške nema, a o tome se također malo govori, dodala je Jozić.

“Kada kažu da nas možda sjedi puno u Poduzetničkom centru, gdje je danas zaposleno 10 djelatnika, to je jedna vrlo mala brojka na 350 milijuna projekata koji se provode. Kad to podijelimo na deset na jednu osobu otpadne 35 milijuna kuna. Treba se zapitati i koja je odgovornost te osobe koja to provodi, neće li negdje pogriješiti, zaboraviti ili krivo napraviti pa da onda grad Pleternica ta sredstva mora vraćati. To se do sada u povijesti grada Pleternice nije dogodilo niti će se dogoditi dok sam gradonačelnica i dok su tu svi djelatnici ovdje s nama. Imamo trenutno 22 projekta. Podsjetimo se 2011. godine kada smo istovremeno provodili četiri EU projekta i bili smo u vrhu hrvatskih gradova po povlačenju i provedbi EU projekata. Neki su imali jedan ili niti jedan, a mi smo imali četiri – nastavila je Jozić naglašavajući da kada su se krenuli odobravati projekti da su se šalili kako oni ne znaju raditi bez četiri, a onda je došao peti, šesti, sedmi te da su se onda opet šalili kako će biti četiri na kvadrat. “Sada su 22. Sad više nema šale. Svaki od tih projekata ima svoj cilj, a cilj nije armirani beton. Cilj je razvoj grada, gospodarstva, infrastrukture na što naši građani imaju pravo kao i svi drugi u drugim gradovima. Ako građani grada Zagreba imaju pravo hodati po asfaltiranim cestama, uređenim nogostupima i parkovima, onda imaju to pravo i naši građani grada Pleternice i stanovnici Brodskog Drenovca, Sulkovaca, Kadanovaca, Frkljevaca i drugih mjesta,” rekla je Jozić. Kritično se i neutemeljeno ponekad i komentiraju odabrani projekti , a sve ima svoje “zato”, dodala je.

“Često znamo čuti kako se govori, tko će hodati po tim ulicama, ići u škole, zbog čega obnavljate ovaj ili onaj Vatrogasni dom, zbog čega niste obnovili nešto drugo, zbog čega gradite trg, a niste isplatili socijalne naknade i sl. Svaki od tih natječaja ima svoj cilj i svrhu zbog čega se provodi. Ako je predviđeno da se kroz neki natječaj predviđeno da financira izgradnja infrastrukture kao našeg trga, onda mi naravno možemo prijaviti isključivo tu izgradnju. Ne možemo prijaviti obnovu ili rekonstrukciju nekog groblja jer sredstva nisu za to bila namijenjena. Zbog čega grad ne gradi tvornice? Njih grade poduzetnici. Oni imaju pravo i mogućnost korištenje EU fondova za svoje projekte. Gradovi rade ono što je njihova javna dužnost, brinuti o infrastrukturi i uvjetima življenja dostojnim čovjeka. Za sebe često kažem da sam jedan mali komunalni redar koji treba voditi računa da je nešto pokošeno, uređeno, da građani u svojim naseljima imaju vodu kanalizaciju, a poduzetnik je osoba koja ostvaruje svoju poduzetničku ideju da bi ostvario promet. Iz tog se razloga grade tvornice, a gradovi stvaraju okruženje za izgradnju takvih objekata. Ovim govorom htjela sam da otklonim neke dileme koje se često znaju čuti u našem okruženju vezano za provedbu EU projekata s pitanjima i raspravama treba li Pleternici ovaj ili onaj projekt, može li to Pleternica i sl. Treba, hoće i može i jer to su sigurni koraci ka velikom i željenom boljitku naše zajednice ” zaključila je gradonačelnica Pleternice.

TEKST: S. P./ D. K.        FOTO: D.K.