Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK “Zagreb” u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade Zbora narodne garde.

Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske. Zbor narodne garde se ustrojio kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj, kao i zbog nemogućnosti nove hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom području.

Krajem srpnja 1991. godine ustrojeno je Zapovjedništvo ZNG-a, zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, banijsko-kordunsko područje, ličko područje, srednju i sjevernu Dalmaciju te za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa Zbora narodne garde čime je zaokruženo ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage tada su imale ukupno 60 tisuća pripadnika, od kojih je polovica, 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu MUP-a.

Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine uspostavlja se Glavni stožer Hrvatske vojske (GSHV), s načelnikom generalom Antonom Tusom. U Hrvatskoj vojsci je kao poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan sastav, a pričuvni sastav Zbora narodne garde i Teritorijalne obrane preveden je u pričuvni sastav Hrvatske vojske.Postrojbe Zbora narodne garde 3. studenog 1991. preimenovane su u Hrvatsku vojsku.

Osnivanjem Zbora narodne garde stvorene su vojne snage za obranu napadnutih hrvatskih područja. Jačajući u hodu, hrvatske oružane snage ostvaruju uspjehe u nizu akcija i vojnih operacija, od zapadne Slavonije i Maslenice do operacija Ljeto i Zima te su naposljetku 1995. vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja pobjednički okončale rat na hrvatskim prostorima.

Transformacija nakon Domovinskog rata

Hrvatska vojska nakon Domovinskog rata profilirala se iz ratne u mirnodopsku silu koja je danas spremna izvršiti sve zadaće koje se pred nju postavljaju.U godinama nakon Domovinskog rata, Hrvatska vojska započela je procese transformacije u skladu s potrebom za racionalizacijom, kao i odlukom za pristupanje Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Cilj je bio stvoriti malu, učinkovitu, mobilnu i modernu oružanu silu. Iskustva iz Domovinskog rata bila su dragocjena pomoć u tim naporima, a stalnom i sustavnom obukom i školovanjem dostignute su zahtjevne sposobnosti. Povjerenje savezničkih država u Republiku Hrvatsku i u Hrvatsku vojsku rezultiralo je primanjem Hrvatske u NATO savez, 1. travnja 2009. godine.

Članstvo u NATO-u omogućilo je Hrvatskoj da još više pridonese, ne samo sustavu kolektivne sigurnosti zemalja Saveza, nego i svjetskom miru, za čiju se uspostavu i očuvanje opredijelila još tijekom Domovinskog rata. Republika Hrvatska i Hrvatska vojska integraciju u NATO završile su najbrže u povijesti.Reforme koje je hrvatski obrambeni sustav provodio s ciljem ostvarenja članstva u NATO-u odgovarale su istodobno i standardima Europske unije, čija je punopravna članica Republika Hrvatska postala 1. srpnja 2013. godine. Ulaskom u NATO savez i punopravnim članstvom u EU ostvarena su dva najvažnija vanjskopolitička cilja Republike Hrvatske.

Tijekom proteklih 30 godina Hrvatska vojska izrasla je u respektabilnu vojsku koja svim građanima Republike Hrvatske jamči sigurnost, a na globalnoj razini pridonosi svjetskom miru, stabilnosti i sigurnosti sudjelujući u međunarodnim misijama i operacijama potpore miru. Hrvatska vojska u potpunosti opravdava svoju ulogu jedne od ključnih sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

IZVOR: morh.hr