SLAVONSKI BROD – Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina u Slavonskom Brodu.

Teme današnjeg sastanka su izmjene poreznih propisa, sustav upravljanja u kriznim situacijama te upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.Premijer je na početku govora izjavio da mu je drago što je danas u Slavonskom Brodu, koji je prvi put domaćin sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina. Podsjetio je da je prije nešto manje od dva mjeseca sudjelovao na obilježavanju Dana Brodsko-posavske županije i 30. godišnjice konstituiranja predstavničkog tijela županije, a ove godine diljem Hrvatske povodom obilježavanja Dana županija slavimo tridesetu godišnjicu postojanja lokalne demokracije, odnosno uspostave novog ustroja jedinica lokalne i područne samouprave.

Istaknuo je da je ovo četrnaesti sastanak od prosinca 2016. godine te da je to dokaz kako Vlada i župani posvećuju veliku pozornost višerazinskom upravljanju Hrvatskom te da se tim susretima razvilo partnerstvo, međusobno razumijevanje i saznanja o prioritetima za svaki dio Hrvatske.„Danas, nešto više od pola godine od tog sastanka, podsjetio bih nas na sve ono što je u posljednjih šest mjeseci ostvareno na vanjskopolitičkom i unutarnjem planu od našeg zadnjeg susreta u prosincu“, kazao je Plenković, dodavši da je postignut niz zajedničkih strateških postignuća.

Istaknuo je da je Hrvatska danas u Schengenu i eurozoni.„To je bio cilj naše politike u ova dva mandata; dublja integracija je bila na prvom mjestu naše europske politike i mislim da ćemo u godinama pred nama svi skupa uvidjeti koliko su strateški promijenile položaj Hrvatske i koliko je to korisno za naše građane i brži i ravnomjerniji gospodarski razvoj“, kazao je.Istaknuo je, da je što se tiče sredstava Europske unije, u ovih deset godina Hrvatska u plusu 10,7 milijardi eura.

Kazao je da su u potpunosti apsorbirana sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu od potresa, za zagrebački potres alokacija od 683 milijuna eura, a petrinjski 319 milijuna eura.Dodao je da, što se tiče obnove, vidi ubrzana dinamika na svakom koraku. Podsjetio je i da je nedavno osigurano 680 milijuna eura za 22 hrvatska grada u okviru mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja ili ITU.„Željeli smo dati impuls za urbane planove središta županija, da potaknemo ulaganja u urbana središta“, kazao je.Osvrnuo se i na sredstva iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kojim je ugovoreno 2,65 milijardi eura te na Projekt Sjever, vrijedan 2 milijarde eura.„Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ispunjavamo sve kriterije koje smo si zadali“, kazao je izdvojivši zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju. „Dosad smo među prve tri države koje itekako dobro ispunjavaju kriterije i povlače sredstva iz tog instrumenta“, istaknuo je Plenković. Dodao je da ćemo do kraja ove godine iskoristiti i sva sredstva iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije.„Što znači da je to zamašnjak za investicije, izvorima iz europskog proračuna financirano je 70 posto ukupnih javnih investicija“, rekao je.

Podsjetio je i da se Hrvatska suočila s pandemijom covida i njezinim posljedicama, kao i prehrambenom i energetskom krizom i inflatornim pritiscima. „Odgovorili smo kao Vlada i država sa 6,8 milijardi eura“, kazao je i podsjetio pakete pomoći, zamrzavanje cijena plina, struje i naftnih derivata i sve drugo što je Vlada činila da građani i gospodarstvenici lakše prođu kroz ovo izrazito teško i zahtjevno razdoblje.”Sve to se dogodilo u uvjetima kada smo u prošloj godini nastavili rapidno smanjivati udio javnog duga u BDP-u, sa 78 na 68 posto”, ustvrdio je Plenković. Dodao je da će ove godine javni dug biti nešto iznad 63 posto, a prema Vladinim projekcijama u 2024. trebao bi iznositi 60 posto. Naglasio je da ovi podaci govore o odgovornom upravljanju javnim financijama.

Demografska revitalizacija jedan od prioriteta u narednom desetljeću

Izdvojio je i Strategiju demografske revitalizacije, koja je jedan od tri prioriteta u narednom desetljeću. Kazao je da je Središnji državni ured za demografiju i mlade pri kraju s pripremom Strategije demografskoga razvoja, koja će nakon usuglašavanja resora ići u javno savjetovanje. Premijer je podsjetio da je u mandatima Vlade učenicima osiguran besplatan prijevoz, besplatni udžbenici i besplatan obrok. Naglasio je da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđen ogroman iznos sredstava za hrvatsku obrazovanu infrastrukturu, od predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, do sportskih dvorana. Istaknuo je da je kvalitetno obrazovanje važno za konkurentnost na domaćem i globalnom tržištu rada te ga vidi kao temelj hrvatskoga društva.

Predsjednik Vlade je podsjetio da je održan i prvi sastanak Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, koju je ocijenio iznimno važnom temom u narednim godinama. Naveo je da je 63 tisuće zaposlenih u ICT sektoru, istaknuvši ambiciju da taj broj poraste za 100 posto u idućem razdoblju. Izdvojio je i temu dekarbonizacije, kao jedan od prioriteta u narednom desetljeću. U tom smislu najavio je da će se uskoro održati i Nacionalno vijeće za održivi razvoj.

Premijer je na kraju podsjetio i na dogovor sa sindikatima državnih i javnih službenika te najavio da će sutra biti potpisan memorandum o posebnom dodatku na plaću. “To je zajedničko ulaganje u novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama”, zaključio je.

IZVOR: vlada.gov.hr