KAPTOL – Izuzetan nalaz grčkog novca sa samog kraja 4. st. pr. Kr. ne predstavlja senzaciju samo zbog svoje rijetkosti i činjenice da dokazuje da je ovo naselje trajalo i do 300. g. pr. Kr., nego pokazuje da je i tada bilo jedan od najvažnijih kulturnih i gospodarskih raskrižja u europskoj mreži komunikacija.

Kaptol kod Požege jedan je od najvažnijih arheoloških nalazišta iz vremena željeznog doba (posljednje tisućljeće prije Krista) u ovom dijelu Europe. Riječ je o ključnom raskrižju preko kojeg je tekla mreža kontakata od Baltika do Sredozemlja i od Zapadne Europe do Podunavlja.

O tome svjedoče najsjeverniji poznati nalazi grčkih kaciga koji su pronađeni u grobovima kaptolskih željeznodobnih kneževa koji se datiraju u 7. i 6. st. pr. Kr. Kod Kaptola je pronađen i do sada najbogatiji kneževski grob željeznog doba u Hrvatskoj. Datira se u isto razdoblje, a riječ je o rijetkom ako ne i jedinom dvojnom kneževskom grobu iz tog razdoblja u Europi. Geofizikalna istraživanja potvrdila su postojanje naselja gotovo urbane strukture što je u europskim razmjerima velika rijetkost na prostoru sjeverno od Alpa.

“Do sada smo znali da je to kneževsko sjedište jedan od rijetkih centara željeznog doba u središnjoj Europi koji traje i do polovice 4. st pr. Kr.Izuzetan nalaz grčkog novca sa samog kraja 4. st. pr. Kr. ne predstavlja senzaciju samo zbog svoje rijetkosti i činjenice da dokazuje da je ovo naselje trajalo i do 300. g. pr. Kr. (s kontinuitetom od preko 450 godina), nego pokazuje da je i tada bilo jedan od najvažnijih kulturnih i gospodarskih raskrižja u europskoj mreži komunikacija.” naglasio je predsjednik Centra za prapovijesna istraživanja prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica

Sve ovo ukazuje na opravdanost inicijative za formiranje arheološkog parka i Interpretativnog centra halštatske kulture upravo na ovom mjestu, što je projekt na kojem odavno radi, a ušao je u intenzivnu fazu upravo u posljednjih godinu dana.

TEKST: S. P.               FOTO: S. P.