ŽETVA NA POLJIMA OPG JAKOPOVIĆ – Iz fotelje zamjenika župana na žetvena polja | Slavonski.hr

ŽETVA NA POLJIMA OPG JAKOPOVIĆ – Iz fotelje zamjenika župana na žetvena polja

Datum objave: 10. 7. 2017. | Kategorija: Gospodarstvo

ja

ČAGLIN – Žetva je u punom jeku. Na poljima kod Čaglina zatekli smo u žetvi Željka Jakopovića, zamjenika požeško-slavonskog župana koji ima i vlastiti OPG. Jakopović obrađuje 44 hektara zemlje, a bavi se i stočarstvom, uzgojem svinja tovljenika. Iskustvo i struka daju rezultate pa su dožupanova polja dobro pripremljena i spremna za dati dobar urod.

Dok su drugi u žetvi pšenice – žita OPG Jakopović žanje ozimu zob, nakon čega prelazi na žetvu pšenice tritikale.” Kombajn je u polju, trenutno je žetva rane – ozime zobi, rane sjetve koja je bila na vrijeme. Radi se o izuzetno dobroj pripremi i dobrom usjevu. Zbog klimatskih prilika nije pokošena ranije ali niti sad u ovom vremenu nije kasno. Praktički žetva je došla u isto vrijeme. Poštivajući struku prvo je bila žetva ječma, a zatim uljane repice koja bi bila dosta rizičnija da je ostavljena. Slijedi sada žetva zobi nakon čega ide pšenica. Trenutno imamo žetvu na 4 hektara zobi nakon čega odmah idemo žetvu žita tritikale,” rekao je Jakopović. Tritikale je, pojašnjava, žitarica koja je nastala ukrštanjem pšenice i raži, tako što objedinjuje pozitivna svojstva ove dvije žitarice koja se ogledaju u povećanom sadržaju proteina, a naročito u pogledu aminokiselinskog sastava. Tritikale je perspektivna ratarska kultura koja zaslužuje pažnju proizvođača, našla je svoje mjesto u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji, a sve je više prisutna i u ljudskoj ishrani.

“Budući da na svom gospodarstvu imam i stočarstvo ne sijem klasičnu pšenicu zbog poznate situacije s cijenom. Sijem tritikale koja je vrlo otporna, značajnog uroda i jeftinija, a prije svega isključivo je kvalitetna stočna hrana. Sve to koristim isključivo za svoju stočarsku proizvodnju. Možda bude nešto i tržnog viška što ćemo vidjeti nakon završetka žetve,”dodaje Jakopović naglašavajući kako je zasijao 15 hektara žitarica na svojim površinama.

nnn

OPG-a Jakopović manji dio površina ima pod kukuruzom, a zasijane su i uljana repica i soja i to isključivo za tržište.”Te dvije uljarice imaju perspektivu i solidnu cijenu, a mogu se relativno dobro i prodati. Slobodno mogu reći da je uljana repica kultura budućnosti, ali ne očekuje se u konačnici cijena koja je stimulativna. Uljana repica daje dobar prinos, 3,5 tona po hektaru iako se s prinosima na nekim površinama mogu pohvaliti da sam imao i 4,2 tone po hektaru što je više nego dobro,” ističe Jakopović.
Pšenice pak dodaje dožupan, po struci agronom, nema svoju budućnost u Požeštini ali i cijeloj Hrvatskoj. “Primarno se tu radi o krušarici koja nema svoju budućnost prvenstveno zbog smanjenja broja stanovnika ali i velikom uvozu gotovih pekarskih proizvoda. Tu je sigurno i još jedan razlog a to je što se prelazi na integrirane proizvode i specijalne proizvode u pekarstvu kojima je obična pšenica sve manje zastupljena. Svi oni koji se budu htjeli baviti s proizvodnjom krušarice to će činiti za specijalne namjene i sa strogo kontroliranom tehnologijom po svim pravilima struke,” naglašava Jakopović.

nn

Da se u Slavoniji s plodnih njiva treba dizati stočarstvo to je činjenica, a najlošija je opcija da se sve žitarice prodaju za primarnu proizvodnju u industriji. “Svaki OPG treba tražiti nekakvo rješenje kroz stočarstvo i dodanu vrijednost ili barem, ako je već na tržištu ići u izgradnju mini silosa gdje proizvode može spremiti i sušare gdje ih može osušiti. U svemu tome treba biti malo i trgovac, a ne samo čisti proizvođač što je kod nas slučaj. Sa svim se time treba nositi jer je najveći problem s obrtnim kapitalom,” kaže Jakopović dodajući: “Sve druge žitarice, od ječma tritikala, pivarskog i stočarskog imaju svoju budućnost. Ratare prisiljava struka jer je teško proizvoditi šećernu i uljanu repicu i suncokret ako nemate tvz. tropolje ili četveropolje što znači da nakon svake četiri godine dolazi uljarica”. Uz ratarstvo, OPG Jakopović bavi se i stočarstvom jer na zasijanim površinama proizvede dovoljno hrane za potrebe ishrane svoje stoke.

TEKST: S. P./ D.K.       FOTO: D. K.

Slavonski © - 2014 - sva prava pridržana
izrada stranice : exdizajn