VODITELJICA VIRTUALNOG ŽENSKOG PODUZETNIČKOG CENTRA SANELA DROPULIĆ: Što nas je više pozitivnih, aktivnih i kreativnih, prije ćemo izgraditi bolje društvo | Slavonski.hr


VODITELJICA VIRTUALNOG ŽENSKOG PODUZETNIČKOG CENTRA SANELA DROPULIĆ: Što nas je više pozitivnih, aktivnih i kreativnih, prije ćemo izgraditi bolje društvo

Datum objave: 11. 7. 2017. | Kategorija: Razgovori

sssssss

O uspjehu i rodnoj ravnopravnosti, obitelji i poduzetništvu, ulozi i snazi žene, planovima i izazovima razgovaramo sa Sanelom Dropulić, voditeljicom Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, dobitnicom nagrade „Najžena 21.stoljeća“ za područje Jugoistočne Europe. Iako su iza nje uspješne godine u novinarstvu i komunikacijama, kao i brojne rukovodeće i menadžerske pozicije, ona je, prije svega, majka četiri djevojčica, supruga, ali i zadovoljna žena koja je vlastitu poziciju u društvu izborila sama. Znanjem, hrabrošću i upornošću, pobjeđujući predrasude.

Tko je Sanela Dropulić?  
Prije svega, ja sam majka četiri predivne djevojčice i to je ono što me prvo definira. Moja je velika sreća što je djetinja želja o velikoj obitelji postala i moja stvarnost. Osim toga, upravo me ta ostvarena želja uvelike i definira. Kao osobu, kao poduzetnicu, kao nekoga tko želi bolju i kvalitetniju Hrvatsku ostaviti svojoj djeci, ali i naraštajima koji dolaze. Jer u učinkovitom djelovanju, da bi, uopće mogli željeti boolje za sebe, svi moramo krenuti od sebe. Raduje me činjenica što me na to motiviraju moja djeca , a još više kada vidim da su moja djela polučila uspjeh. Što nas je više pozitivnih, aktivnih, kreativnih i spremnih na suradnju, prije ćemo izgraditi bolje društvo, onakvo kakvo, vjerujem, svi priželjkujemo, u odnosu na moralnu, korupcijsku, lopovsku kaljužu koja nam se nameće već 27 godina.

Što je za vas definicija uspješne žene?
Prije svega moram krenuti od uvjerenja kako iza svake uspješne žene stoji prije svega- ona sama. Uspjeh je individualno poiman sadržaj koji nema opću definiciju, osim u jednom – da smo zadovoljni kada smo uspješni. Za većinu žena uspjeh je zadovoljstvo ostvareno u poslu, obitelji, društvenom djelovanju, iako svatko od nas ima vlastitu percepciju onog što nas čini uspješnim. Kako uspjehu teže sve ambiciozne osobe sa sposobnošću liderstva– svjesna da se o tome jako malo govori i piše na pravi način, u studenom ove godine izdajem knjigu o uspjehu u poduzetništvu – prvi motivacijski vodič u jugoistočnoj Europi – Ne posustani, ne odustani, u kojoj ću iznijeti mišljenja mnogih žena s ovih prostora o tome kako se postaje i ostaje uspješna žena.

Zašto je svijetu potrebno više poduzetnica?
Žene manje zarađuju, manje im se pruža prilika za napredovanje u menadžerskim karijerama, manje im se vjeruje u procesima donošenja poslovnih odluka, što je posljedica atavističkog pristupa sposobnosti ženama, na temelju istraživanja koja su, paradoksalno,u glavnom radili i rade muškarci. Sve do unatrag nekoliko stoljeća smatralo se kako će žena pretrpjeti velika oštećenja mozga ukoliko razmišlja, školuje se ili  joj se pruži jednaka šansa za obrazovanjem kao i muškarcima. Na temelju znanstvene činjenice da je muški mozak u prosjeku veći  8 do 13 posto, bez uzimanja u obzir da su muškarci  veći od žena, znanstvenici su sve donedavno tvrdili da su muškarci iz tog razloga i pametniji. Znači li to da je slon koji ima 30 posto veći mozak od muškarca najpametniji? Sve su to ogromne predrasude s kojima se žene bore već stoljećima, stereotipi koji uspješne poduzetnice, vlastitim primjerom, svakodnevno pobijaju, osnažujući tako i ostale, manje hrabre žene.Poduzetnice, za razliku od poduzetnika, pokazala je i statistika, manje kradu i varaju, ali i manje krše zakone od svojih kolega. Osim toga, manje su spremne davanju mita, lovu u mutnom, kao i nepoštenoj zaradi. Kada bi žene vodile glavnu riječ, u poduzetništvu bi bilo znatno manje nepoštenja, a puno više rada i discipline, čime bi značajno bila povećana i produktivnost. No, riječ je o položaju koji nam nitko neće pokloniti-za njega se moramo izboriti same.

sanela dropulic i kcerke Katarina, Lora, Elen i Iva

Iako smo svjetonazorski još uvijek pretežno patrijarhalna zemlja, sve je više hrabrih, samosvjesnih žena spremnih okušati se u poduzetništvu?
Potvrđuje to i statistika prema kojoj je upravo Hrvatska zemlja s najvećim brojem poduzetnica u jugoistočnoj Europi. Zanimljivo je reći i kako ovdje žene u poduzetništvo ulaze uglavnom iz dva osnovna razloga: karijernog zaokreta ili poslovne nužde, nakon dobivenog otkaza. U prvom slučaju (razlog je to zbog kojega sam osobno krenula u poduzetništvo) žene nakon dugogodišnjeg uspješnog rada u različitim sustavima, a nakon prikupljenog iskustva, znanja, poznanstava te prije svega materijalne zaleđine kojom mogu financirati vlastito poduzetništvo, u određenom trenutku karijera (najčešće uvjetovano obiteljskim razlozima i željom za kvalitetnijim usklađivanjem privatnih i poslovnih obaveza) odluče biti same svoje šefice. Pokreću poslovne poduhvate – tvrtke, obrte ili pak udruge, te kreću u poduzetničke vode nošene karijernim zaokretom, koji im u početku možda i ne  pruža željenu materijalnu satisfakciju, ali zato je tu  zadovoljstvo činjenicom što su prvi puta u životu, za vlastiti poslovni uspjeh i angažman odgovorne same. Drugi razlog ulaska u neizvjestan svijet poduzetništva je ostanak bez posla, a onda i uzaludna potraga za novim . U svakom slučaju, globalna je situacija utjecala i na onu sociološku.Žene su postale hrabrije, samostalnije, ne žele više izvor vlastite egzistencije vezati uz druge osobe ili poslovne subjekte, žele uzeti poslovnu sudbinu u svoje ruke. Više se educiraju, vrlo su spretne i marljive, shvaćaju da uspjeh ne dolazi preko noći i marljivo grade vlastiti poduzetnički potencijal. Nije lagano, ustvari vrlo je teško, jer za razliku od muških kolega poduzetnika, žena sve ono što želi postići u poslovnom svijetu, mora uskladiti s obitelji, u kojoj, nerijetko, uglavnom nema potrebnu potporu. No, unatoč svemu, sve je veći broj uspješnih poduzetnica koje dokazuje da ni  nebo više nije granica kada je nesalomiva ženska poslovna volja u pitanju.

Iako smo vas u prethodnih 20 godina mogli upoznati i kao novinarku i kao komunikacijsku stručnjakinju, šira je javnost za vas čula tek relativno nedavno s osnivanjem Virtualnog ženskog poduzetničkog cenrtra. Kako je počela ta priča?
Iako u porastu, žensko poduzetništvo ni do danas nije dobilo ozbiljnije priznanje za obol kojega čini hrvatskom gospodarstvu. Mjerodavne institucije zaobilaze ovu rodnu podjelu, a žene prečesto ostaju zaboravljene ,ne samo na svom početku nego i na uzlaznom putu poslovne ideje. Upravo izbog takvih i sličnih primjera zanemarivanja žena poduzetnica, rodila se ideja o Virtualnom ženskom poduzetničkom centru, www.poduzetnica.hr, prvom takve vrste, ne samo u Hrvatskoj nego i u jugoistočnoj Europi. U tom pravcu, osim otvaranja Virtualnog ženskog poduzetničkog centra www.poduzetnica.hr, koji postoji od siječnja 2016. godine, organizirali smo cijeli niz aktivnosti na promicanju žena u poduzetništvu, ali i poduzetništva općenito. Djelujemo kao središnja institucija, osnovana od samih poduzetnica i poduzetnika, isključivo u interesu naših članica i članova.Virtualni ženski poduzetnički centar lansiran je prije godinu dana kao digitalna platforma za promociju i unaprjeđivanje poslovne aktivnosti poduzetnica, te je bio i jeste usmjeren razmjeni znanja, tehnologija i inovacija.

Kako postati vaš član i što Centar, zapravo sve nudi?
Naša je misija ohrabriti žene na veći poduzetnički angažman u hrvatskom gospodarstvu , te olakšati ulaganje u obrazovanje i učenje u poduzetničkom sektoru, stoga se radujemo svakome tko nam se pridruži. Posebno stoga što je  naše osnovno članstvo besplatno, dok za više individualnog rada, promocija, druženja i poslovnog savjetovanja naši takozvani Loyalty i VIP članovi plaćaju 500 kuna godišnje članarine. Od osnutka do danas okupili smo više od 2.300 članica i 75 članova koji su prepoznali naš rad, ali i aktivno, zajedno s nama, sudjeluju u projektima koje iniciramo i provodimo.Način je to na koji osiguravamo razmjenu iskustava, stvaranje poslovnih kontakata, povezivanje i unapređenje poslovne mreže poduzetnica, kako bi im pristup i opstanak na tržištu bio što kvalitetniji, a put do uspjeha što izvjesniji. Jer, važno je da osvijestimo kako stanje na tržištu u korist žena poduzetnica neće poboljšati nitko- osim žena samih koje moraju shvatiti da je samozatajan, disciplinirani rad i poslovno odricanje poželjno za poduzetnički uspjeh, ali i nepravedno dovodi do marginaliziranja svih napora koje žene ulažu u tom pravcu. Virtualni Ženski poduzetnički centar www.poduzetnica.hr daje i dat će sve od sebe da se ta zanemarenost promijeni, a poduzetnice dobiju pozornost kakvu zaslužuju u hrvatskom društvu. Stoga ne čudi da se danas iz cijele Hrvatske javljaju buduće i sadašnje poduzetnice sa željom imati na jednom mjestu, u ovom slučaju u virtualnom svijetu, temeljnu instituciju koja će za njih pronalaziti sve potrebne odgovore i informacije, podupirući projekt www.poduzetnica.hr .

Koliko žene u Hrvatskoj patrijarhat i tradicija koče u osobnom rastu, odnosno koliko su, uvjetno rečeno, same krive za vlastiti lošiji položaj u društvu?
Na žalost, nije tako samo u Hrvatskoj nego i diljem svijeta. Jeste li, na primjer,  znali da žene u Njemačkoj sve do 1947. godine nisu mogle raditi bez pisane suglasnosti svog supruga?Ili, da žena u Hrvatskoj ne može otići na porodiljski dopust bez pisane suglasnosti svog supruga ČAK I DANAS?!? Sve to govori u koliko tradicionalnom društvu živimo, ali i kako se iz takvog okruženja možemo izvući samo vlastitim snagama i angažmanom. Cijeli je niz okolnosti i razloga zbog kojih  je žena i danas, u 21. stoljeću, još uvijek toliko ispod muškaraca po pravima. Mi, smo s druge strane, imali priliku živjeti i u drugačijem sustavu, onom u kojem su se prava žena daleko više poštivala, ali i provodila ii praksi. I ne, nije riječ o povijesnom revizionizmu, tek činjenicama. Evo i još jednog, nimalo ugodnog podatka koji je nedavno iznio Svjetski program za hranu UN-a: kada bi poduzetnice u poljoprivredi diljem svijeta imale iste pristupe financiranjima i izvorima moći, broj gladnih u svijetu smanjio bi se za 150 milijuna? S druge strane imamo države Skandinavije, među kojima i najrazvijeniju Švedsku koje su i države s najmanje rodne diskriminacije, za što su se pobrinuli strogi zakoni, ali i njihova učinkovita provedba. Ipak i pored rodne izjednačenosti koju štite zakoni i njihova učinkovita provedba, žene u Skandinaviji imaju manje plaće od muških kolega, teže se probijaju do rukovodećih mjesta u upravama kompanija, teže dolaze do poslova.Ako je tako u jednoj Skandinaviji, možete samo zamisliti kakva je onda situacija u Hrvatskoj? Zemlji koja od svih EU država, prema podacima Eurostata, ima jednu od najizraženijih rodnih diskriminacija?!? Otkazi trudnicama, spolno uznemiravanje, višegodišnji sudovi…sve su ovo primjeri hrvatske svakodnevice. Rješenje je prokazivanje institucija i pravnih osoba koje ne poštuju prava žena (posebice onih temeljnih) – na sav glas, putem medija, ali i pozivanjem mjerodavnih institucija da obavljaju svoj posao. Na žalost, još je uvijek veliki broj žena koje će radije biti žrtve rodne diskriminacije, nego li protiv nje dići glas. Bolji položaj ženama, ponavljam još jednom, nitko neće dati, za njega se moramo izboriti same. Na isti način na koji smo se u 19. stoljeću borile i izborile za pravo glasa.

Kako se opuštate, odnosno, ima li uspješna poduzetnica, uopće, slobodnog vremena?
Za mene je sve odmor – jer kako se kaže, kad radiš ono što voliš, onda nikada ne radiš. I najteže prepreke za mene su zapravo iznimno poticajni izazovi da još više nadvladam samu sebe i vlastite granice, „gurnem“ se u područja u koja nisam niti slutila da ću zalutati, ali i uživam u rezultatima svog rada. Odmor je u današnje vrijeme relativna stvar, jer možemo „crkavati“ negdje na plaži i razmišljati kako nam je sve besmisleno, ili, poput mene, raditi i po 10 sati dnevno i kući dolaziti napunjenih baterija, puna elana i životne radosti. Za mene je odmor uživanje u onom što radim. Na sreću, tako mi je i život najčešće prožet odmorom, a na meni je samo da kvalitetno rasporedim snagu i zdravlje, pa da to i potraje.

TEKST: Simonida Tarbuk     FOTO: S.D (privatni album)

Slavonski © - 2014 - sva prava pridržana
izrada stranice : exdizajn