SABORSKI ZASTUPNIK I ZAMJENIK PREDSJEDNIKA HSS-a DAVOR VLAOVIĆ: Budućnost sela je u ekološkoj poljoprivredi i oživljavanju tradicije | Slavonski.hr

SABORSKI ZASTUPNIK I ZAMJENIK PREDSJEDNIKA HSS-a DAVOR VLAOVIĆ: Budućnost sela je u ekološkoj poljoprivredi i oživljavanju tradicije

Datum objave: 13. 3. 2019. | Kategorija: Razgovori

NOVA GRADIŠKA – Nedavno organiziranu međunarodnu stručno-edukativnu manifestaciju Sačuvajmo stare sorte „Cernik 2019“, priču s potencijalom koja spaja entuzijaste, proizvođače i čuvare tradicije sa školstvom i znanošću, i ove je godine, četvrti puta za redom, osobnim dolaskom, ali i u ime HSS-a, stranke čiji je odnedavno zamjenik predsjednika podržao saborski zastupnik Davor Vlaović. Bio je to povod za razgovor o ekološkoj poljoprivredi, budućnosti slavonskog sela, ali i aktualnom stanju u nacionalnoj politici i skorašnjim izborima za EU parlament.

Iako je manifestacija Stare sorte počela skromno, kao susret entuzijasta i prilika za razmjenu iskustava, čini se kako je sve više onih koji shvaćaju važnost i potencijal ekološke poljoprivrede ?
Prije svega, želim od srca čestitati organizatorima na manifestaciji koja je, u samo par godina, prešla lokalne okvire i stekla međunarodni ugled, jer riječ je o priči koja promovira ekološku poljoprivredu, događaju s turističkim i gospodarskim potencijalom, a upravo je to, uz očuvanje života u ruralnim prostorima, jedna od osnovnih politika Hrvatske seljačke stranke. Manifestacije poput ove čuvaju našu tradiciju, prirodno bogatstvo i genetiku, stvarajući tako i preduvjete za razvoj sela i ekološku poljoprivredu koja, u odnosu na konvencionalnu, ima niz prednosti. Upravo stoga, u dogovoru s organizatorima, članovima Udruge vinogradara i voćara Cernik, kao saborski zastupnik ali i kao član odbora za poljoprivredu, radim na predlaganju zakonskih okvira i tematskoj sjednici kojom bi, prije svega, javnost osvijestili o potrebi za čuvanjem starih sorti, jer upravo je to i naša komparativna prednost za očuvanje života na selu. Prepoznaje to i resorno Ministarstvo kao pokrovitelj događaja, ali i sve veći broj stručnjaka- profesora i znanstvenika s poljoprivrednih fakulteta koji se u Cerniku, na jedinstven način, mogu sresti s proizvođačima, ali i onima koji će priču o tradiciji nastaviti, mladima, učenicima osnovnih i srednjih škola, također sudionicima manifestacije. Mišljenja sam, osim toga, kako bi nastojanja i napore na očuvanju starih sorti voćaka, povrća i vinove loze kojima je Slavonija iznimno bogata, u programiranju razvojnih strategija do 2030.godine, trebalo uvrstiti kroz operativne programe i kao mogućnost dodatnog prihoda, ali i kao potencijal za ekološki razvoj. Stara genetika i ekološka proizvodnja predstavljaju i podlogu za razvoj ruralnog turizma ali i prodaju na vlastitom pragu, što potvrđuje kako stare sorte zahvaljujući entuzijastima, vrlo skoro mogu postati i značajan izvor prihoda za stanovnike ruralnih prostora.

Revitalizacija Slavonije, Baranje i Srijema osnovna je tema i svih vaših saborskih nastupa. Kako vratiti život u hrvatsko selo i koliko smo, zapravo, daleko od razvijenih poljoprivrednih regija u Europskoj uniji?
Oživljavanje potencijala i bogatstava Slavonije smatram osobnom političkom i životnom misijom, ali i jednom od temeljnih politika Hrvatske seljačke stranke koja se zalaže za ravnomjeran razvoj hrvatskih regija, na način kako je to predviđeno i strategijom razvoja do godine 2030. Europa naprednih regija u tom kontekstu govori o takozvanim pametnim selima- spoju tehnologije, interneta i inovacija s ekološkom poljoprivredom i proizvodnjom, što bi, zasigurno, mogla i trebala biti i naša prilika, upravo kroz već spomenuti uzgoj i očuvanje starih sorti, revitalizaciju tradicijskih obrta, stvaranje novih OPG-a, ali i niza drugih sadržaja i vidova života na selu. To su projekti kakvi bi trebali biti financirani europskim sredstvima, projekti koji osiguravaju proizvodnju, kreiraju turističku ponudu, ali i dugoročno, pomažu demografskoj obnovi. Nove, drugačije politike zastupat ćemo i u Europskom parlamentu gdje ćemo, vjerujem, zahvaljujući dobrom izbornom rezultatu ostvarenom kroz Amsterdamsku koaliciju, imati svog zastupnika. Prilika je ovo i da kažem kako su izbori za EU parlament iznimno važni, jer iako je riječ o mjestu na kojem se kreira okvir i za način života u Hrvatskoj, prepisujemo li samo zakone i direktive ne nastojeći zaštititi nacionalni interes, nismo napravili ništa, stoga treba jasno i glasno reći kako ne vjerujemo u zajedničku poljoprivrednu politiku, ali i kako je jedini uspješan model onaj kojim ćemo podići vlastitu proizvodnju i kvalitetu života na selu i zadržati mlade.

Uz nezavidnu situaciju u poljoprivredi, kako, s pozicije drugog čovjeka Hrvatske seljačke stranke ocjenjujete aktualnu političku situaciju u zemlji?
Ovih smo dana, na žalost, doslovno zatrpani ružnim i nesretnim slučajevima, poput onog na Pagu koji po tko zna koji put pokazuje kako sustav ne funkcionira. HSS se zalaže za nultu stopu tolerancije na bilo koji oblik nasilja, pogotovo nasilja nad djecom. Također, nismo zadovoljni smjenom vodstva centra za socijalnu skrb jer vjerujemo kako u svemu postoji i značajna odgovornost ministrice. I kako, uopće u takvim okolnostima steći povjerenje prema institucijama kada imamo sudstvo koje u istom predmetu različito presuđuje, sustav u kome uglavnom stradavaju mali, poput psa Mede ili bake s tržnice, a ne „kapitalci“ poput Todorića ili onih koji su Inu predali stranom kapitalu? Tu je i pitanje Agrokora, odnosno, radnih mjesta kojih uskoro, kada proizvodnja novim vlasnicima postane nerentabilna pa je presele u Mađarsku, Rumunjsku ili Srbiju, možda više neće biti. Što će onda Slavonci i Baranjci? Opet put Irske i Njemačke? Zbog svega toga, zbog neophodnog povjerenja u institucije, u HSS-u vjerujemo kako je potreban cjelovit strukturni zaokret, nove politike i nova programska rješenja.

Kakva je Slavonija kakvom je vi vidite?
Bio bi zadovoljan selima ispunjenim djecom, punih vrtića i škola i roditelja koji ih, bez napora, vlastitim trudom i radom mogu odgajati. Za to su potrebna radna mjesta i plaće koje omogućuju dostojanstven život, onakav kakav nećemo morati tražiti izvan Hrvatske. O selima punim djece govori i Vlada posebno kada se hvali s novoizgrađenih 250 dječjih vrtića, ali odu li svi mladi trbuhom za kruhom, kakav je aktualni trend, pitam se tko će te vrtiće pohađati? Tu je i zastrašujući podatak koji sam čuo ovih dana i nad kojim bi se svi trebali zamisliti. Oko 80 posto naših umirovljenika izjavilo je kako bez pomoći djece ili nekog člana obitelji ne bi mogli preživjeti samo od mirovine. Još je jedan to dokaz kako sustav nije dobar i kako ga što prije treba mijenjati!

TEKST: S. Tarbuk       FOTO: D. Pok

Slavonski © - 2014 - sva prava pridržana
izrada stranice : exdizajn