GRADONAČELNICA PLETERNICE ANTONIJA JOZIĆ: Idemo dalje, 2019. godina bit će godina novih planova i projekata | Slavonski.hr

GRADONAČELNICA PLETERNICE ANTONIJA JOZIĆ: Idemo dalje, 2019. godina bit će godina novih planova i projekata

Datum objave: 21. 1. 2019. | Kategorija: Razgovori

PLETERNICA – “Cilj mi je od ovog grada učiniti razvijen grad u kojem će građani živjeti zadovoljni mogućnostima i sigurnošću koje im pruža. Nisam osoba koja se žali kada je teško pa se možda stječe dojam kako je u Pleternici sve “palo s neba”, no sve je nastalo velikim trudom i radom, ne samo mene već i svih ljudi koji rade u gradskoj upravi i u našim tvrtkama. Ta velika sinergija među nama, taj stav da imamo zajednički cilj naša su snaga i temelj našeg uspjeha,” kaže gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić.

Želiš li da se o nečemu govori, pitaj muškarca, želiš li da nešto bude napravljeno, pitaj ženu – rekla je Margaret Thatcher. A rezultati rada u 2018. godini u Pleternici govore kako taj citat legendarne britanske premijerke izvrsno oslikava i djelovanje prve žene grada, gradonačelnice Antonije Jozić.

Podsjetimo, 2017. godina zaključena je s 236 milijuna kuna potpisanih ugovora. Na temelju toga, kakva je bila 2018. godina?
Da, zapravo s potpisom tih ugovora u 2017.godini krenula je njihova realizacija. Neki projekti traju godinu, neki dvije, neki čak i četiri godine i onda, nakon tog potpisa ugovora, kreću svi izazovi upravljanja projektom i izazovi koji se događaju i na gradilištima. Tako da su danas, na području našeg grada, u provedbi projekti vrijedni 300 milijuna kuna, jer naravno, na tih 236 milijuna došli su i novi projekti. Jedan od projekata koji mi je izuzetno drag i koji smo u kratkom roku riješili, nadogradnja je našeg Dječjeg vrtića. Tu su i brojni drugi koje radimo, provodimo i nadamo se da ćemo tijekom 2019. godine veliki dio toga i završiti – od izgradnje Trga bećarca, do izgradnje našeg inkubatora, završetka rekonstrukcije multimedijalne dvorane. Nastavit ćemo s rekonstrukcijom zgrade srednje škole u Pleternici i evo, ova nam je godina postavljena tako da ćemo pripremati neke nove projekte. Jer, uvijek sam govorila o određenoj bazi projekata od 300 milijuna kuna koji su spremni za provedbu, potom se to povećalo na 350, pa u jednom trenutku na 400 milijuna kuna. Znači, ako znamo da je od tih 400 sad 300 milijuna u provedbi, onda je vrlo jasno kako je ostalo vrlo malo projekata koji su spremni na apliciranje za EU fondove. Zato u 2019. idemo dalje vezano za planiranja, za projektiranja pa će ovo biti godina projektiranja, odnosno dobivanja građevinskih dozvola zadruge objekte koji su potrebni, ne samo u gradu Pleternici već i u svim naseljima na administrativnom području Grada Pleternice.

Gradonačelnik ne može otvarati radna mjesta, ali koliko svi ovi projekti od Trga bećarca do inkubatora i drugih – daju preduvjete za radna mjesta. Konkretno baš Trg bećarca, koliko je to promišljeno?
Trg bećarca i općenito taj Interpretacijski centar, centar za posjetitelje, muzej bećarca, trebao bi biti jedan okidač razvoja turizma. Jer, Pleternica je prepoznata kao svetište Gospi od Suza. S druge strane, Pleternica nema, kako to brojni drugi gradovi imaju, neku veliku kulturnu baštinu na kojoj se može razvijati grad. Stoga smo tražili nišu, prostor, gdje bi se mi kao grad mogli isprofilirati i to smo našli baš u bećarcu kojeg je i UNESCO zaštitio kao nematerijalno kulturno dobro te ga upisao u Registar svjetske baštine čovječanstva. Taj budući Interpretacijski centar ili muzej bećarca imat će naravno ljude koji će raditi u njemu, to neće biti veliki broj radnih mjesta, ali ako bude četiri, to su već četiri nova radna mjesta. Međutim, ono što bi se trebalo događati izvan zidina tog muzeja je povećanje i smještajnih kapaciteta i turističke, ugostiteljske ponude. I tu računamo na radna mjesta. Rekli ste, jasno je svima – gradonačelnik nije taj koji otvara radna mjesta osim ako zaposli u Gradskoj upravi, a tu smo ovdje doista skromni i pokušavamo sve funkcije koje kao Grad imamo zadovoljiti s postojećim brojem osoba. No, s druge strane, sve što mi radimo u smjeru je razvoja gospodarstva. U konačnici i te tvrtke koje izvode radove na području Grada Pleternice morale su zaposliti ljude kako bi mogli izvesti te radove. Dobavljači tih tvrtki, električari koji su podizvođači, stolari, svi oni su na određeni način sada popunjeni s kapacitetima i trebaju zapošljavati nove ljude da bi mogli odraditi poslove koje radimo.Tu se pokrenulo građevinarstvo. Idemo korak dalje – netko će to opremati, opet će neki stolar, majstor ili proizvođač električnih aparata imati svoj posao. Znači, nije samo pitanje tko će u toj zgradi muzeja bećarca raditi već tko je uopće radio da bi tu zgradu izgradio.

Uvijek spominjemo i našu industrijsku zonu i tko radi u toj zoni. Svi su preduvjeti ispunjeni da se ta zona može staviti u maksimalnu funkciju, ona u konačnici jest u funkciji jer u zoni danas posluju brojni poduzetnici i obrtnici koji su otvorili radna mjesta. I statistika nam ide u prilog – jako je povećan broj obrta, povećan je broj tvrtki. Pa, neka je svaka ta tvrtka zaposlila jednog čovjeka više, to je 250 novih radnih mjesta u Pleternici, a brojni su zapošljavali i puno više. I broj ljudi koji su na Zavodu za zapošljavanju smanjen je kao rezultat novog zapošljavanja iako smo svi svjesni da je tu i utjecaj iseljavanja. Ne bježimo od toga, čvrsto i realno sagledavamo situaciju da je jedan dio građana grada Pleternice iselio i da su svoje radno mjesto našli izvan Pleternice, izvan Slavonije pa čak i izvan Hrvatske. No, veliki broj građana našao je svoje mjesto u Pleternici, ako ne u okruženju. Pleternica je jako naslonjena na Požegu i svaki iskorak u razvoju gospodarstva grada Požege iskorak je razvoju grada Pleternice, mislim kako smo toga svi svjesni, sve općine i gradovi. Isto tako, Pleternica ima taj benefit što je u blizini Slavonskog Broda koji je jako industrijsko središte i veliki broj naših građana radi u Slavonskom Brodu. Znači nije Pleternica ta koja se sama bori s težnjama vezanim uz porast zaposlenih. Naravno da ono dobro što se događa u Pleternici može ići u korist i građana grada Požege i Jakšića i Kutjeva, ali isto tako, ono dobro što se događa u Požegi sigurno ide u korist građana grada Pleternice jer svi smo usmjereni i fokusirani jedni na druge.

A ono dobro što se događalo u Pleternici u 2018., pretpostavljam da će u 2019. godini biti još bolje, snažnije. Proračun je dopustio da se malo “rašire krila” i što se tiče poticaja za gospodarstvo, pronatalitetne politike, socijalnih programa i ostalog, zar ne?
Da! Ono što je novi Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave učinio, to je veliki vjetar zamašnjak gradu Pleternici jer su nam proračunska sredstva porasla. Punih sam deset godina u upravljanju, (ako uzmemo u obzir da sam 2009. godine izabrana za zamjenicu gradonačelnika), a konačno nakon osam godina proračun se može kvalitetnije planirati. Možete staviti u proračun primjerice, obnovu nekog društvenog doma, a da prije toga niste morali dobiti bespovratna sredstva iz Zagreba iz bilo kojeg fonda ili Europske unije. Znači, imamo mogućnost da možemo nešto sami napraviti, da ne moramo nikog čekati – do sad je uvijek bilo da smo praktički financirali hladni pogon, vrlo je malo ostalo za investicije. I onda, kada me moji građani pitaju – zašto sad, primjerice, obnavljamo dom u Resniku, zašto ne u Sulkovcima ili zašto ne radimo nogostup u Gradcu. Iz vrlo jednostavnog razloga! Zato što je tada bio takav natječaj na koji smo jedino mogli prijaviti dom u Resniku pa smo radili taj dom, nismo mogli prijaviti neki nogostup ili slično. Ali sada je situacija drugačija i sada smo mi konačno, recimo tako, upravljači toga proračuna odnosno planiranja razvoja našeg grada. Ako smo znali i uspjeli “ostati živi” u godinama kada je taj proračun bio 6 i pol milijuna kuna, onda ćemo sigurno znati upravljati i ovim, višestruko većim proračunom, gdje ćemo ubrzati sve planove koje smo željeli ostvariti. Oni će se brže realizirati sada, u ovim uvjetima, nego kada smo bili jako ovisni o tome hoćemo li iz Ministarstva regionalnog razvoja ili fondova EU dobiti sredstva za naše projekte. Zadovoljna sam tim zakonom i korakom koji je učinila Vlada RH. Ne govorim to zato što je to moja vlada, moja politička opcija. Članica sam Udruge gradova i svaki gradonačelnik neovisno o tome da li je HDZ-ovac, SDP-ovac, HNS-ovac, svi hvale i svi su zadovoljni tim zakonom.

Kako se određuju prioriteti? Pleternica ima puno okolnih naselja i svako naselje ima svoje potrebe i želje, kako odgovoriti i kojim redoslijedom. Uz takav proračun to mogu biti i “slatke muke”, no svejedno su – muke?
Do sada su se prioriteti određivali kako sam i rekla – gdje je bio natječaj, gdje smo mogli dobiti sredstva, imali smo uvijek spremne projekte i te smo projekte aplicirali i kandidirali. Sada smo u situaciji u kojoj je veliki broj tih projekata u realizaciji ili je realiziran i prioriteti će se slagati dalje u dogovoru s mjesnim odborima. No, moramo znati da su potrebe velike, Grad Pleternica ima 38 naselja, dakle Pleternica i 37 naselja na 200 kvadratnih kilometara, to su brojne ceste, brojne mreže javne rasvjete, velike su potrebe od uređenja društvenih domova, do izgradnje nogostupa, dječjih igrališta, asfaltiranja itd.

Koliko mjesni odbori mogu u toj priči biti kvalitetni partneri?
Uvijek su mjesni odbori kvalitetan partner ako su aktivni, korektni i konstruktivni. U pravilu su to gotovo svi. To su ljudi koji žive u tom naselju, koji znaju prioritete toga naselja i koji u konačnici usmjeravaju Grad, gradsku upravu kao nositelje odluka prema potrebama toga naselja. Uvijek pokušavam biti pravedna, pogotovo sada u ovoj situaciji u kojoj ne moramo očekivati sredstva iz drugog izvora. Uvijek ćemo mi težiti bespovratnim sredstvima kako bi što manje potrošili vlastitih sredstva jer onda možemo puno više napraviti. Ali kroz sve to što ćemo raditi pokušat ću biti pravedna kako bi se jednako ulagalo uz ravnomjerni razvoj. Valja znati i kako je Grad Pleternica na tri državne ceste i nekoliko županijskih te nisu uvijek svi mehanizmi u našim rukama i nismo mi uvijek oni koji su investitor bilo nogostupa bilo autobusnog ugibališta i slično. Zapravo, vrlo često mi to nismo i onda je potrebna velika komunikacija i koordinacija s tijelima koja su zato zadužena, od Županijske uprave za ceste i Hrvatskih cesta s kojima je suradnja izuzetno dobra kako bi zajedničkim naporima rješavali probleme građana. Mog građanina ne treba nužno zanimati tko upravlja tom cestom, njega zanima samo da je ta cesta očišćena kad padne snijeg, da je oborinska odvodnja dobro izvedena, da ima nogostup… Tko je zadužen za sve to, to njega u konačnici ne treba zanimati. On mora imati uslugu koju zaslužuje, a ta usluga i u Sulkovcima koji su na državnoj cesti i u Gradcu koji je na županijskoj mora biti ista. Pokušat ću to balansirati i pravedno upravljati kako bi svi imali jednak standard.

Vaš dobar i kvalitetan rad prepoznat je i od Vlade RH, na popisu ste članova za Odbor regija EU. To gordo zvuči, ali znamo kako je našim ljudima još uvijek stran pojam Europske unije, pokazuju to i vrlo slabim odazivom na izbore za EU parlament. Što onda takva vrsta časti znači, ponajprije za vas, a onda konkretno i za Pleternicu?
Građani su uvijek zainteresirani izaći na izbore koji su lokalni jer su to izbori koji ih se direktno tiču i biraju čovjeka koji je među njima. Već su manje zainteresirani za parlamentarne, a zapravo najmanje su zainteresirani za izbore za Europski parlament koji su ove godine. Hrvatska je članica EU i naravno da mora participirati i u radu svih tijela Europske unije. Konkretno, Odbor regija EU je savjetodavno tijelo Europskog parlamenta, tijelo koje daje mišljenja na zakone koji se tiču lokalne samouprave. Tu je širok spektar – od gospodarstva, EU fondova, infrastrukture, društvenog standarda, zaštite okoliša itd. Ono što radi gradonačelnik u svojoj sredini, ono za što je zadužena lokalna i regionalna samouprava, to su zapravo pitanja koja se onda raspravljaju na razini Odbora regija. Svaki zakon koji ide pred europske parlamentarce, a tiče se lokalne samouprave, mora proći Odbor regija i ako u odboru sjede ljudi iz struke, s terena, gradonačelnici i načelnici koji trebaju i provesti te zakone, onda će to naše iskustvo i naš glas tamo biti itekako važni. Ja sam i članica izaslanstva RH u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti vijeća Europe, dakle jedne šire priče od Europske unije. Kada imate priliku razgovarati sa svima, kada vidite te rasprave u kojima je svaki glas bitan i zabilježen, s puno uvažavanja bez obzira na stranačke dresove, jasno je da su svi usmjereni zajedničkim ciljevima i politikama. Meni je to velika čast, potvrda mog dobrog rada, ali smatram to i dobrom prilikom za moj grad. U Odboru regija sjede gradonačelnici i načelnici, župani svih članica EU i u konačnici možda to iznjedri neki novi projekt za Pleternicu, možda neku prekograničnu suradnju, ali svakako je to vrijedan prijenos iskustava kako bi dobre modele iz drugih zemalja primijenili i ovdje. U svom radu pokušavam razgovarati sa što više ljudi, čuti njihova mišljenja, prenijeti ih u Pleternicu, a srećom ovdje u gradu imam i izvrstan tim, ljude koji su spremni na sve te inovacije i izazove.

Pleternica i Pleterničani odlikuju se zajedništvom koje je primjetno na svakom koraku, na svim manifestacijama i u svim aktivnostima. Hoće li upravo to zajedništvo i njegova nadogradnja biti temelji i za uspješnu 2019. godinu?
Uvjerena sam da hoće. Jer, grad čine ljudi. Kao građanka ovog grada ponosna sam upravo na to naše zajedništvo i taj osjećaj pripadnosti ovom gradu koji njegujemo. To nam i ljudi koji dođu u grad kažu kako se osjeti. Mi to ne osjetimo koliko bi trebali ali ljudi koji dođu izvana često kažu – kod vas je mir, zajedništvo, osjeti se dobra energija. Nadam se da će tako ostati i u budućnosti, bez obzira na sve silne probleme koji se događaju i na sve pokušaje da se to razbije. Nadam se da će svi stanovnici Pleternice ostati dosljedni i čvrsti u tome.

Kada slušamo o svim projektima, sve što je učinjeno u Pleternici, ostaje dojam kao da je sve to teklo glatko, kao na pladnju. Je li doista tako, ili je, vratimo se na citat s početka razgovora, ako želiš da se nešto napravi doista potrebno pitati ženu? Uostalom, smeta li vas kada ističu da ste – uspješna žena?
Pa, ja jesam žena i meni to ne može smetati, ne pazim na takve stvari. Mislim da svatko od nas može dati svoj maksimum u društvu u kojem radi i treba uvijek poći od toga koliko smo svojim radom i angažmanom spremni dati neovisno koje smo boje, spola ili svjetonazora. Poteškoća uvijek ima, izazovi su veliki, ima teških i ružnih situacija ali jednostavno – suočiš se s njima, baš kao i s problemima koji stoje na putu do cilja. A, cilj mi je vrlo jasan. Cilj mi je razvijen grad, grad u kojem će živjeti građani zadovoljni mogućnostima i sigurnošću koje im pruža. Nisam osoba koja kuka, koja se žali kako je teško pa se možda stječe dojam kako je sve “palo s neba”. Ništa nije palo s neba, sve je nastalo velikim trudom i radom, angažmanom, ne samo mene već i svih ljudi koji rade u gradskoj upravi, u našim tvrtkama. Ta velika sinergija među nama, taj naš stav da imamo zajednički cilj naša su snaga i temelj našeg uspjeha.

TEKST: Sanja Pok      FOTO: S. Pok

Slavonski © - 2014 - sva prava pridržana
izrada stranice : exdizajn